Kako je Općina Neum uspjela sa države na sebe preknjižiti morsku obalu?

Naslovna Teme

Cijela plaža u Neumu, površine 2.860 kvadratnih metara, uknjižena je na Općinu Neum kao katastarska parcela 344 pod “ostalo neplodno zemljište”. Ovo su podaci Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove (FGU) u koje je RSE imao uvid.

Općina Neum, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH), je jedina koja u BiH ima izlaz na Jadransko more.

Dragan Jurković, načelnik Općine Neum (Hrvatska demokratska zajednica BiH) kazao je za RSE da “ništa nije urađeno mimo Zakona o vodama Federacije BiH (FBiH)”.

“U tom zakonu stoji ko može biti upisan kao vlasnik – Federacija BiH, odnosno općina ili grad. Općina Neum je sastavni dio BiH i tu ne bi trebalo biti ništa sporno. To je samo političko-medijska hajka”, kazao je Jurković za RSE.

Dodao je da u tom zakonu stoji šta je površinska voda prve, a što voda druge kategorije. More je, kaže, druga kategorija površinskih voda i knjiži se na općinu.

Zakonom o vodama Federacije BiH je definirano da je “javno vodno dobro ‘u vlasništvu’ FBiH za sve površinske vode prve kategorije”, odnosno “‘u vlasništvu’ gradova i općina za sve površinske vode druge kategorije, ako to nije drukčije uređeno posebnim kantonalnim propisom”.

Jurković: Kaže da je sve urađeno po zakonu

Zakonom o vodama FBiH su u prvu kategoriju svrstane sve rijeke, prirodna jezera i močvare, te vještačke akumulacije.

“Sve preostale vode su vode druge kategorije”, navodi se u Zakonu o vodama Federacije BiH.

Kako navodi Milan Dunović, potpredsjednik entiteta Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH), postoje indicije da je Neum preknjižio s države na sebe morsku obalu. Vode, šume i poljoprivredno zemljište su, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, državno vlasništvo.

Dunović navodi i da su Općine Čapljina, također na jugu BiH, i Trnovo, u srednjoj BiH, knjiženje uradile na isti način kada je u pitanju poljoprivredno i šumsko zemljište.

Kako ističe, trenutno sa pravnim timom analizira dva zakona u FBiH – Zakon o poljoprivrednom zemljištu i Zakon o vodama kako bi podnio apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH. Ovaj sud ocjenjuje usklađenost entitetskih zakona sa Ustavom Federacije BiH.

“Problem je što se mora naći tačno određeni zakon ili član zakona koji je u suprotnosti s određenim članom Ustava FBiH da bi se mogla pokrenuti apelacija”, kazao je Dunović za Radio Slobodna Evropa.

Irfan Čengić, zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Parlamentu FBiH smatra kako entitet Federacija BiH Zakonom o vodama krši Ustav BiH, presude Ustavnog suda BiH, te Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH. Ovaj posljednji zakon, koristeći Bonske ovlasti, nametnuo je Ured visokog predstavnika (OHR) 12.aprila.

Čengić kaže kako je od Federalne vlade zatražio izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu Federacije BiH. Pozvao je OHR da proglasi ništavnim i dijelove Zakona o vodama FBiH, jer smatra da se njime državne rijeke knjiže na entitet, kantone i lokalne zajednice.

“Vlada Federacije BiH mi je u odgovoru navela da će u nekim budućim izmjenama naglasiti da se poljoprivredno zemljište ne može prodavati bez saglasnosti parlamenta FBiH, te dalje dodaju ‘i Parlamentarne skupštine BiH’. Nisu (Parlamentu FBiH) dostavili prijedlog izmjena i ne vjerujem da će dostaviti”, kazao je Čengić za RSE.

Shares