Testovi na antitijela: Šta vam mogu reći, a šta ne

Naslovna

Puno se toga još ne zna o koronavirusu, uključujući i pitanje trajanja imuniteta nakon preboljele infekcije. Pitanje zbunjuje mnoge, od naučnika do običnih ljudi koji bi željeli znati u kolikoj su mjeri zaštićeni nakon prve doze vakcina.

Na neka pitanja odgovor može dati testiranje na antitijela, ali ni ona ne daju potpun odgovor kada se radi o nivou imuniteta.

Koje su nam vrste testova na antitijela na raspolaganju?

Dvije su osnovne vrste: testovi koji mjere jesu li antitijela uopće prisutna u organizmu i drugi koji ispituju u kojoj su mjeri ta antitijela efikasna protiv virusa.

Kako ciljaju virus

Prvi su vrlo pouzdani želite li utvrditi jeste ili imali COVID-19. Drugi, poznati kao neutralizacijski testovi, provode se tako da se krvni serum u laboratoriji dovede u kontakt s dijelovima koronavirusa da bi se ustanovilo kakva je preciznost antitijela.

Iako nijedan test ne nudi apsolutnu sigurnost, sigurno je reći da “pozitivan neutralizacijski test gotovo uvijek znači da ste zaštićeni”, rekao je njemački medicinski biokemičar Thomas Lorentz.

I imunolog Carsten Watzl ističe da su neutralizacijski testovi precizniji, ali i dodaje da su istraživanja pokazala korelaciju između količine antitijela i količine neutralizacijskih antitijela.

“Drugim riječima, ako imate mnogo antitijela u krvi, mala je vjerovatnoća da sva ta antitijela ciljaju pogrešan dio virusa”, rekao je Watzl.

To znači da i jednostavan test na antitijela ukazuje na određen stepen zaštite, ali vam ne može precizno reći koliki.

“Zapravo, niko vam ne može reći u kojoj ste mjeri stvarno imuni. Čak i s velikom količinom antitijela postoji određeni nivo nesigurnosti”, kaže Watzl, prenosi Hina.

IgA i IgM antitijela

Tri su posebno zanimljive vrste testa. ‘Snage za brzo djelovanje’ protiv virusa su IgA i IgM antitijela. Ona se brzo stvaraju, ali njihov nivo nakon završetka infekcije smanjuje se brže nego treća vrsta antitijela. To su IgG antitijela, odnosno ‘memorijske stanice’, koje mogu ostati u organizmu dugo vremena i ‘sjetiti se’ da je Sars-CoV-2 neprijatelj.

“Oni koji imaju te memorijske stanice mogu brzo proizvesti nova antitijela kad bude potrebno”, objašnjava Watzl.

Serološkim testovima dokazuje se prisutnost protutijela IgM i IgG u krvi, koja nastaju kao imunosni odgovor organizma nakon kontakta s virusom SARS-CoV-2.

Lorentz kaže da svi koji žele procjenu svoje imunosne zaštite protiv korona virusa trebaju izabrati neutralizacijski test.

Kazao je da mu ne pada na pamet nijedan slučaj kod kojeg bi imalo smisla napraviti jednostavan test na antitijela, osim u slučaju kad želite saznati jeste li imali virus ili ne.

Shares