Ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju manjeg bh. entiteta RS Srebrenka Golić izjavila je da se Bosna i Hercegovina, u vezi sa izgradnjom odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori u Hrvatskoj – na granici sa BiH, može obratiti Sekretarijatu Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu u Ženevi, a međunarodni sud je krajnja instanca.
“Ukoliko Hrvatska, kao strana, bez obzira na protivljenje BiH, i dalje bude insistirala na tvrdnji da odlagalište radioaktivnog otpada nema uticaja na život i zdravlje građana pogođene zemlje, BiH može Sekretarijatu Konvencije u Ženevi uputiti zahtjev za utvrđivanje postojanja uticaja”, naglasila je Golić.
Golić je istakla da bi izgradnja odlagališta radioaktivnog i istrošenog nuklearnog goriva na Trgovskoj gori u Hrvatskoj, na samoj granici između dvije zemlje, bio svjetski presedan, ali da BiH ima argumenata da se bori protiv takve izgradnje.
“Snagu nam daje obaveza da štitimo zdravlje i živote više od 250.000 ljudi na tom području. Nećemo dozvoliti da nam takvo odlagalište ugrozi živote i zdravlje stanovništva u slivu Une, ali ni značajne privredne resurse u turizmu i poljoprivredi”, istakla je Golić.
Ona je rekla da je hrvatska strana potpuno netransparentna, da je odbijala zajedničke gradnje u Vrbni u blizini Krškog i odbila davanje saglasnosti ekspertima iz BiH da zajedno sa hrvatskim stručnjacima rade istraživanje, daje osnovu za sumnje u sve.
Govoreći o zvaničnom stavu Zagreba da za stanovništvo u dolini Une nema opasnosti, Golić je istakla da je taj trenutni stav deklarativan i da iza njega ne stoje završene istražne radnje niti završena i revidirana studija uticaja na životnu sredinu.
“Imamo pravo da sumnjamo ili da uopšte ne vjerujemo tim tvrdnjama. Ako nema opasnosti, zašto ga nisu izgradili na nekoj od šest drugih potencijalnih lokacija nego su baš izabrali Trgovsku goru. Zašto ne izgrade odlagalište u okolini Zagreba, u vodozahvatu odakle se napaja grad”, navela je Golić.
