Povodom najave gradnje rezidencijalno-poslovnog kompleksa u Sarajevu, na području općine Centar, reagirao je poznati arhitekta Hasan Ćemalović koji je investitorima uputio otvoreno pismo.
Investitor je firma Crni Vrh d.o.o., kako se navodi, a njen osnivač je kompanija Top One.
Prema podacima iz registra poslovnih subjekata, firma Top One d.o.o. brisana je, a njeno posljednje rješenje važilo je prije godinu.
U registru jeste upisana firma Crni vrh d.o.o. kao društvo sa ograničenom odgovornošću za investicije, projekovanje, promet i konsalting Sarajevo. Njen je zastupnik Adnan Dervišević, što stoji i u registru Dun&Bradstreet.
Kompanija Crni vrh spominjala se 2017. godine u kontekstu lokacije u Kotromanićevoj ulici na Marijin Dvoru, na mjestu nekadašnje prve Električne centrale na Balkanu. Za tu lokaciju postojao je plan gradnje Tehničkog muzeja, ali se ništa nije desilo.
„O ovom projektu danas se i ne govori, a Akta.ba portal je došao do informacije da je objekat prodat firmi The Place d.o.o. Sarajevo (čiji su vlasnici iz UAE). U vlasničkoj strukturi firme The Place navedeni su: My Place d.o.o. Sarajevo, Top One d.o.o. Sarajevo, Abdulrahman Mohammad Alshaibani Mohammad Ibrahim, Emir Granov (Granoff).
Istraživajući dalje vlasništvo strukturu firmi, došli smo do podatka da je My Place d.o.o. Sarajevo firma koja je gradila naselje Dvor. Osnivač ove firme je MLB Group d.o.o. Sarajevo, Saša Spasojević i Gordan Memija.
Druga firma koja se spominje u vlasničkoj strukturi je Top One d.o.o. Sarajevo. Zanimljivo je da se sa ovom firmom povezuju firme Sunnyland d.o.o. Istočno Sarajevo (firma koja je izgradila Zabavni park na Trebeviću) i Crni vrh d.o.o. Sarajevo.
U Federalnoj upravi za geodetske i imovinsko pravne odnose (katastar) Električna centrala je već upisana kao vlasništvo firme The Place, a istu informaciju potvrdili su nam i katastru Općine Centar“, objavio je portal 2017. godine.
Prenosimo dio otvorenog pisma Hasana Ćemalovića, evo šta je stručnjak arhitekture savjetovao investitorima:
„Lokacija Crni vrh za izgradnju stambenog prostora zaista je Top One lokacija, kako ste i dali ime vašoj firmi. Ovo vam pišem jer sam se uvjerio u vašu dobronamjernost i želju da na svakom mjestu u Sarajevu i njegovoj okolini ostavite visoko sofisticirane i dizajnerski kreirane objekte. Nažalost, ovdje je riječ o temi koja prethodi dizajnu, a to podrazumijeva analizu lokacije, koncept arhitektonskog rješenja i odgovornost za prostor kao jedan od najvrijednijih, teško obnovljivih i nenadoknadivih prirodnih resursa.
Cijenio sam da je moja obaveza da vam se obratim pa makar to bilo na osnovu minimuma dostupnih informacija.
Moja su zapažanja sljedeća:
– Na vrhu brda nigdje se ne grade tako veliki objekti, koji svojim mjerilom uništavaju ne samo okolni prostor nego i kompletnu sliku grada. Naša tranzicija dovela je do toga da umjesto parka Crni vrh i izgradnje rezidencijalnih objekata s prizemljem i dva sprata, imamo vaš prijedlog za objekte od devet etaža.
– Način na koji je koncipiran vaš stambeni objekat – garaža i poslovni sadržaji u prizemlju i na prvom spratu – nije primjeren za stanovanje. Riječ se o prevladanom konceptu izgradnje velikih bolnica ili poslovnih objekata kakvi su bili aktuelni krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina prošlog vijeka.
– Pravci i dužine linija gabarita objekta apsolutno su neprimjereni za prostor u kojem se imaju namjeru graditi. Svi znamo da struktura Crnog vrha podrazumijeva male objekte s gabaritima od 10 do 15 m i sa spratnošću P + 1 ili P + 2.
– Ustvari pola stanova samo prvog i posljednjeg objekta imaju slobodnu vizuru i kvalitetan pogled prema gradu, dok svi ostali stanovi gledaju jedni u druge ili stanar mora izaći na balkon i okrenuti glavu da bi vidio nešto više osim stanova koji su nasuprot njemu. U Sarajevu već imamo iskustva s takvim realizacijama i one se nisu pokazale ispravnim.
– U takvoj postavci težiti modernom kroz primjenu velikih staklenih ploha, umjesto zidova i prozora na fasadi stambenog objekta, izgleda kao želja za nečim što na toj lokaciji ne postoji. Argumentirati to sadašnjom tendencijom i praksom u Evropi nije primjereno postavci i namjeni objekata. Da ne spominjemo našu kulturu i tradiciju stanovanja.
– Zelene površine i pješačke komunikacije na krovovima između stambenih objekata teško postaju mjesto susreta i rekreacija. Pojava tih prostora na krovu je ustvari zamjena za ono što bi trebalo biti na terenu. Oni će samo uništiti intimnost stambenog prostora na krovu. Zato mislim da će stanovi na toj etaži biti dodatno neugodni iz aspekta sigurnosti, te su za tu etažu potrebna dodatna istraživanja.
– Ono što zaista pojednostavljuje rješenje jeste činjenica da stanovi svojom organizacijom podsjećaju na stanove koje smo već dobili izgradnjom “Tibrinih” i sličnih objekata pri čemu je profit bio primaran motiv.
– Na 3D prikazima uspio sam vidjeti dizajn unutrašnjih prostora i visokovrijedne materijale koji značajno podižu standard stanovanja, ali to tek dolazi nakon kvalitetnog koncepta i kvalitetnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja.
Obraćam vam se u najboljoj namjeri sa željom da iskoristite vrijeme koje je pred vama i promijenite pristup izgradnji tih stambenog objekata, da ne bi zauvijek izgubili najkvalitetniji gradski prostor za izgradnju objekata i da nepovratno ne učinite veliku štetu gradu gradeći pogrešne objekte.
Stanove će prodavati ukupni kvalitet prostora, a ne samo lokacija”, navodi se u pismu koje je potpisao poznati arhitekta Hasan Ćemalović.
