Brz tempo života i svakodnevni stres sve više utječu na zdravlje. Sve češće posežemo za nezdravom hranom, a sve je manje vremena koje posvećujemo fizičkim aktivnostima, koje su od izuzetne važnosti za normalno funkcioniranje organizma.
Asistent na Fakultutetu za sport i tjelesni odgoj u Sarajevu, magistar Merima Merdan za naš novinski portal kaže da je tjelesna aktivnost potrebna svakom čovjeku. Kada toga nema, dolazi do „propadanja“ organizma.
“Kada kažem ‘propadanja’ ne mislim samo na fizičko nego i na ‘propadanje’ na psihičkom nivou. Ako pogledamo kroz historiju vidjet ćemo da je tjelesena aktivnost civilizacijska potreba koja ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje čovjeka. Ona mora biti praćena uživanjem“, kaže Merdan.
Pandemija COVID-a samo je pogoršala stvari, jer se ljudi, naročito nakon prebolovanog virusa, plaše vratiti se redovnim aktivnostima, naročito rekreaciji. Merdan ističe da je jako teško predvidjeti šta će nam se desiti nakon završetka pandemije, te u kojoj mjeri će se virus dugoročno odraziti na zdravlje stanovništva.
“Moramo naći stvari koje će nam pomoći da se osjećamo bolje. Moja preporuka je uvijek ista – vratiti se prirodi, jesti kvalitetniju hranu i dovoljno odmarati”, ističe Merdan i objašnjava:
“Tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta može ojačati imunološki sistem, ali trening visokog intenziteta može oslabiti imunološku funkciju i stvoriti kontra-efekat. Jako je važno pronaći mjeru u svemu što radimo”.
Vrijeme provedeno u prirodi kao i umjerena tjelesna aktivnost utječe i na mentalno zdravlje. Merima Merdan kaže da u ludom vremenu u kojem živimo moramo voditi računa i o ovom, jako važnom segmentu.
“Mnogi kineziolozi danas govore o bitnosti tjelesne aktivnosti na mentalno zdravlje, odnosno da ona utječe na raspoloženje, stepen opšteg prilagođavanja, sliku o vlastitom tijelu, samopouzdanju, vještini suočavanja sa stresom… Podizanje adrenalina i serotonina, poznatijeg kao hormona sreće, u organizmu djeluju na raspoloženje i pomažu u smanjenu depresije. Također, podizanje tjelesne temperature vježbanjem utječe na poboljšanje raspoloženja. Izlučivanje veće količine endorfina koji se izlučuje tokom vježbanja redukuje bol, izaziva stanje euforije, povećava osjećaj zadovoljstva”, objašnjava naša sagovornica.
Asistentica na Fakultetu za sport i tjelesni odgoj napominje da je vrlo bitno da čovjek na vrijeme shvati da je duboko povezan s prirodom i da je neophodno taj odnos obnavljati iznova i iznova.
“Priroda čovjeku pruža jedan vid regeneracije kako u psihičkom tako i u fizičkom pogledu. Boravak u prirodi sam po sebi nas čini sretnijim, umanjuje stres povećava nivo vitamina D, olakšava disanje, spriječava nastanak „modernih bolesti“ – dijabetis tip 2, gojaznost, kardiovaskularni problemi. Ono sto se pokazalo ispravnim u liječničkom smislu jeste utjecaj jona u postcovid tretmanima. A ono sto je najbitnije je da šetnja u prirodi ne košta ništa, tako da izgovora nema”, kaže Merdan.
Kao magistar sporta i tjelesnog odgoja, Merima Merdan kaže da nema loše rekreacije i da je prilikom odabira same fizičke aktivnosti jako važno imati cilj, a da izbor samo bude sredstvo dolaska do cilja.
“Svakodnevne aktivnosti kao hodanje, vožnja bicikla, penjanje uz stepenice, rad u kući, odlazak u kupovinu ili na posao, takođe djelotvorno utječu na opšte stanje organizma. Ukoliko želimo da se posvetimo sebi više, biramo trening, koji predstavlja plansku i svrsishodnu aktivnost, kojoj primarni cilj treba biti unaprijeđenje zdravlja i fizičke kondicije. Neki od oblika ove aktivnosti su brzo hodanje, vožnja bicikla, planinarenje, aerobik i neki aktivniji hobiji ili takmičarski sport za one koji pristaju na veće izazove. Koji god oblik rekreacije da izaberete, nećete pogriješiti, jer tjelesna aktivnost našem organizmu je potrebna svakoga dana”, kazala nam je Merdan.
M. Kostović
