Iako znanstvenici nisu još sigurni uništava li tehnologija naš mozak, suglasni su da stvara ovisnost i izaziva depresiju. To je zaključak serija istraživanja Business Insidera koja su proučavala kako ovisnost o aplikacijama može uticati na ponašanje.
Dok su neosporne dobrobiti uporabe naših pametnih telefona koji nam pružaju gomilu informacija na dlanu i omogućavaju bržu i lakšu komunikaciju, sve su izraženiji i njezini nedostaci.
Velike količine obavijesti i distrakcija koje neprestano stižu na naše pametne telefone, tablete i računala negativno utječu na naše kognitivne sposobnosti i sveukupno zdravlje.
Na fizičkoj razini, povećavaju razinu hormona stresa u tijelu, ubrzavaju puls, skraćuju dah i stežu mišiće.
Spomenute su tjelesne reakcije u ljudskoj evoluciji imale jasnu funkciju – da nas fizički pripreme da odreagiramo na opasne situacije, a ne da odgovorimo na službene mailove, pozive ili SMS-ove!
No, kako istraživanja pokazuju, sve su izraženije posljedice koje tehnologija ostavlja i na kognitivne sposobnosti.
Odvraća pažnju i slabi sposobnost koncentracije
Redovito bombardiranje informacijama zahtjeva od nas multitasking sposobnosti.
No, znanost je dokazala da multitasking nije urođen ljudima.
To se barem odnosi na 97,5 posto populacije u društvu koja ne posjeduje visoku sposobnost da uspješno obavlja nekoliko zadataka simultano.
Ometanje koncentracije i prebacivanje s jednog zadatka na drugi, povećava šanse da napravimo pogrešku ali ujedno i povećava razinu kortizola u krvi.
Usporava naše misaone procese
Ljudski mozak može obraditi samo određeni broj informacija, oko 60 bitova u sekundi.
Pod pritiskom velike količine informacija koje moramo procesuirati moramo odlučiti koji su vrijedni našeg misaonog angažmana.
U konačnici, to dovodi do toga da se sve manje oslanjamo na naše pamćenje, a sve više na naše uređaje.
Znanost je dokazala da ljudi koji usvajaju kompleksne informacije iz knjige, a ne zaslona mobitela razvijaju dublje razumijevanje i konceptualno razmišljanje.
Doprinosi anksioznosti i depresivnosti
Sve su izraženiji negativni utjecaji i na raspoloženje. Čak 86% Amerikanaca izjavilo je da osjeća konstantnu potrebu provjeravati e-mail poštu i društvene mreže što ih čini pojačano anskioznima.
Isto tako, nije više nepoznanica da posjećivanje Facebooka čini mlade depresivnima. Što više pregledavaju Facebook, to su nesretniji pokazuju istraživanja. Pored tako, aplikacije poput Twittera razvijaju snažne ovisničke sklonosti.
Ovisnost o pametnim telefonima?
Htjeli mi to priznati ili ne, bez pametnih telefona osjećamo se poput ovisnika kojemu nedostaje droga.
Za to nije kriv naš pametni telefon, već mnoštvo aplikacija koje se nalaze na njemu.
Te su aplikacije osmišljene na način da se stalno vraćamo njima po „novo iskustvo“.
Zadovoljstvo koje osjetimo kada netko lajka našu poruku ili komentar služi kao nagrada našem mozgu i polagano ali sigurno stvara ovisničko ponašanje.
Problematično je što, poput kockanja, to čini na nepredvidiv način što dodatno pojačava zaluđenosti takvim aplikacijama.
I na kraju, pitanje jesu li aplikacije same po sebi loše ili o nama ovisi kako ćemo se njima koristiti, ostavljamo da prosudite sami.