Zašto je važno primijeniti rezoluciju “Žene, mir i sigurnost” u institucije BiH

Analize

Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325 “Žene, mir i sigurnost”, usvojena 31.10.2000. godine, je prva Rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija koja naglašava važnost uloge i ravnopravnog učešća žena u sprečavanju i rješavanju konflikata, te izgradnji održivog mira. Ona poziva države članice da osiguraju veće prisustvo žena u donošenju odluka na svim nivoima odlučivanja. To je preduslov za veće uključivanje perspektive ravnopravnosti spolova u sektore odbrane i sigurnosti, te veću zaštitu i poštivanje ljudskih prava žena i djevojčica, kako u ratnim sukobima, tako i u procesima postizanja mira i sigurnosti.

Neuravnotežen položaj s muškarcima

Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325 „Žene, mir i sigurnost“ (2000) poziva na puno i ravnopravno učešće žena u procesu prevencije i rješavanja sukoba, te izgradnji međunarodnog mira i sigurnosti. Donošenje Rezolucije 1325 je naročito značajno ukoliko se uzme u obzir činjenica da je u posljednjim decenijama priroda rata izmijenjena, te da su civilne osobe sve češće izložene ratnim dejstvima.

Jedan od  tri strateška cilja Akcionog plana za implementaciju UNSCR 1325 je: „Povećano učešće žena u vojsci, policiji i mirovnim misijama, uključujući i učešće na mjestima donošenja odluka.“

Položaj žena i muškaraca odavno je bio neuravnotežen, ali žene i muškarci su jednako sposobni, učinkoviti i vrijedni te postupak Ujedinjenih naroda predstavlja izniman napredak modernog svijeta u rješavanju problema spolne podređenosti. Primarna i jedina razlika žena i muškaraca, osim biološke razlike, jest u načinu doživljavanju svijeta i okoline u kojem žive i djeluju. Žene su izuzetno važne za proces donošenja odluka o izgradnji i očuvanju mira.

Donošenje odluka u kojima žene sudjeluju tiču se upravo njih, žena i njihove djece. Dugoročno očuvanje mira ovisi o participaciji i saradnji civilnog stanovništva s vlastima i međunarodnim mirovnim snagama.

Provođenjem sveobuhvatnih strateških mjera Akcionog Plana UNSCR 1325 kreirano je povoljnije okruženje za povećanje učešća žena u vojnim i policijskim snagama, iako je to povećanjei dalje najuočljivije na nižim pozicijama i činovima.

U Ministarstvu odbrane Bosne i Hercegovine (MO BiH)zaposleno je 38% žena (2% povećanje u odnosu na 2013. god.), a u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine (OS BiH) zastupljeno je 6,8% žena (1,8% povećanje u odnosu na 2010. i samo 0,2% u odnosu na 2013.), dok je 24% žena civilnih lica i 5,5% žena vojnih lica (1% u odnosu na2013.god.).

MO BiH uspješno provodi mjeru da se prilikom prijema kandidata u OS BiH, od ukupnog broja primljenih kandidata primi 10% žena, s tim da se prednost daje najuspješnijim kandidatima i kandidatkinjama u skladu sa listom uspješnosti. Tome u prilog ide činjenica o evidentnom povećanju interesa osoba ženskog spola za prijem u OS BiH, što ilustruje podatak da su se 2008. godine na oglas prijavile samo 23, a na oglas 2014. godine čak 595 kandidatkinja.

Od ukupno 2693 prijavljenih kandidata u 2014. godini, bila je 241 kandidatkinja (nešto više od 10%). Na javni konkurs za prijem oficira u OS BiH od ukupno prijavljenih 369 kandidata bilo je 76 žena (nešto više od 20%). Prema podacima iz 2016. godine na javni oglas za prijem vojnika od ukupnog broja prijavljenih bilo je 9.9 % žena. Od ukupnog broja prijavljenih na konkurs za prijem oficira prijavilo se 20,59% žena, a na interni oglas za podoficire 18,75 % žena. Vojne akademije upisalo je jedanaest osoba ženskog spola ili14 % od ukupnog broja upisanih.

Zastupljenost žena na rukovodećim pozicijama

Postoji trend povećanja učešća žena na rukovodećim pozicijama u sektorima odbrane i sigurnosti. Npr. u MO BiH je u prethodnom mandatu je bila žena na poziciji ministrice, a tri žene su postavljene na mjesta šefica odsjeka. Trenutno je 22% žena na rukovodećim pozicijama. Međutim, u OS BiH, procenat učešća žena na rukovodećim pozicijama je i dalje veoma nizak (2,5%). Podaci Minisitarstva Sigurnosti Bosne i Hercegovine o učešću žena na rukovodećim pozicijama u institucijama sektora sigurnosti na svim nivoima vlasti, pokazuju da su žene uglavnom zastupljene na nivou srednjeg menađmenta, tj. šefica odsjeka/odjela, dok je minimalna zastupljenost na višim rukovodećim pozicijama, npr. pomoćnika ministra/direktora, gdje su samo tri žene. Međutim, u ukupnom broju zaposlenih u Ministarstva Sigurnosti Bosne i Hercegovine, agencijama za provođenje zakona u Bosni i Hercegovini, entitetskim i kantonalnim ministarstvima i policiji Brčko Distrikta, zastupljenost žena je u prosjeku 50,5%.

Učešće žena u mirovnim misijama je povećano u odnosu na početak implementacije Akcionog Plana UNSCR (United Nations Security Council Resolution)1325 u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo Sigurnosti Bosne i Hercegovine koristi afirmativnu mjeru kojom je smanjen broj potrebnih godina radnog iskustva, kao jednog od glavnih kriterija za prijavu za upućivanje u mirovne misije, sa 8 na 5 godina za žene. Korištenje ove afirmativne mjere doprinosi povećanju broja žena u mirovnim misijama UN-a; postotak koji trenutno iznosi 30% povećan za 6% u odnosu na 2014, te za oko 14% u odnosu na 2010.godinu. U MO BiH je, također, došlo do značajnijeg povećanja broja žena u ukupnom broju upućenih u mirovne misije.

 Od 2013. godine procenat učešća žena od 3.5% je povećan na 6.7%. Kontinuiranom povećanju broja žena upućenih u mirovne misije doprinose i redovne petodnevne obuke na temu „Rodna pitanja u operacijama podrške miru“ koje su uvrštene u nastavne planove i programe Centra za obuku za operacije podrške miru, Oružane Snage Bosne i Hercegovine – Peace Support Operations Training Centre (PSOTC) .

Povećanje učešća žena u sektorima odbrane i sigurnosti, uključujući i učešće udonošenju odluka je dugoročan proces. Zbog specifičnosti ovih sektora u kojima tradicionalno dominantniju ulogu i zastupljenost imaju muškarci, nije moguće očekivati brz napredak. Potrebno je stvoriti niz preduslova kako bi se ostvarila ravnopravna zastupljenost u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH.

Učešće žena u procesima donošenja odluka

Kao dobru praksu treba navesti da je MO BiH uz podršku eksternih stručnjaka izradilo dokument „Rodnu analizu Oružanih Snaga BiH“, a što je rezultat prve faze projekta Žene, mir i sigurnost“, kojeg su MO BiH  i OS BiH započele prošle godine preuzimanjem obveza iz Rezolucije Vijeća sigurnosti 1325, a koja se odnosi na afirmaciju rodne jednakopravnosti i poboljšanje statusa žena u institucijama obrane i sigurnosti. Razvojem ovog dokumenta Ministarstvo obrane BiH i Oružane snage BiH su dobile  jasan i čvrst temelj za buduće planiranje, razvoj i ispunjenje svojih obaveza u pogledu rodne jednakopravnosti, a daljnja provedba projekta „Žene, mir i sigurnost“ osigurat će i ojačati kontinuiran jednakopravni položaj svih pripadnica i pripadnika Oružane snage Bosne i Hercegovine.

Naročit značaj Rezolucije 1325 je u tome što poziva na povedanje učešća žena u procesima donošenja odluka, sprečavanju konflikata, post-konfliktnim procesima, mirovnim pregovorima i mirovnim operacijama. Rezolucija ukazuje i na posebne potrebe žena i djevojčica u toku ratnih sukoba, potrebu njihove zaštite, te sprečavanje i kažnjavanje seksualnog i svakog drugog nasilja nad ženama.

Rezolucija 1325, naročito ističe da su žene i djevojčice posebno ranjiva grupa za vrijeme ratnih sukoba, što zahtijeva povećanu zaštitu za žene i djevojčice, što je također istaknuto donošenjem UN Rezolucije 1820  (2008)  „Seksualno nasilje u konfliktnim i postkonfliktnim situacijama“, UNSCR 1888 „Zaštita žena i djevojčica od seksualnog nasilja u oružanim sukobima“ (2009) i UNSCR 1889 „Zaštita žena i djevojčica u post konfliktnim situacijama (2009)“.

Shares