Širom svijeta danas se obilježava 1. april kao Dan šale. Ovo je dan kada bismo svi trebali biti spremni na pokoju šalu, lažnu novost ili bezopasnu smicalicu, a onaj koji napravi smicalicu da u trenutku objavljivanja šale uzvikne “aprili-li”.
Postoje razne verzije tumačenja porijekla 1. aprila kao Dana šale. Prema jednoj verziji nastao je kada je u 16. vijeku pomjeren dan Nove godine s 25. marta na 1. januar. Do tada se u mnogim evropskim gradovima Nova godina slavila 25. marta, a slavlje je trajalo sedam dana, odnosno do 1. aprila. Prema tom tumačenju, oni koji su prihvatili novi datum kao dan Nove godine zbijali su šale s onima koji su ga i dalje slavili do 1. aprila.
Prema nekim navodima, “Dan svih luda” postojao je još krajem Srednjeg vijeka u Europi, a dok Englezi vjeruju da je rezultat istočnjačke tradicije, Finci i Švicarci ga povezuju s proljećnim podučavanjem djece. Istovremeno, neka istraživanja ga povezuju sa starim Rimom, a dokazi o njenom postojanju pronađeni su i u 16. vijeku u Francuskoj. Tada se onima koji su nasjeli na podvalu govorilo se kako su ,,dobili aprilsku ribu”.
Danas u San Diegu postoji i Muzej šala koji je objavio popis najboljih šala objavljenih anglosaksonskim medijima. Među poznatim šalama je ona na BBC-ju 1957. godine, kada je britanska televizijska mreža objavila da Švajcarci beru špagete s drveta. Veliki broj gledalaca se javio uredništvu te televizije da bi saznali o mogućnostima da sami uzgajaju svoja stabla sa špagetama. Poznata šala je bila i izum hamburgera za lijevoruke ljude koju je Burger King iz SAD objavio 1998. godine.
Neki događaji koji su se zaista desili 1. aprila često su prihvatani s nevjericom. Iran je 1979. godine proglasio 1. april Danom Republike. Do danas mnogi ne vjeruju da je to stvarni praznik. U nekim zemljama, kao u Velikoj Britaniji, Australiji i Južnoafričkoj Republici, podvale se prave samo do podneva, a onaj ko ih napravi poslije podne naziva se “aprilskom budalom” (April Fool).
Kako god, važno je da se da se danas smijete i da nasmijete druge. Smijeh je lijek za dušu, a uz to je i zarazan. Pogledajte dobru komediju ili domaću humorističnu seriju, pročitajte poneki vici ili jednostavno nazovite osobu koja uvijek uspije izmamii osmijeh na vase lice, ali nasmijte se.
Humor odnosno smijeh potiče stvaranje hormona sreće, serotinina i pri tome se oslobađamo negativne energije koja je i fiziološki i mentalno vezana za očuvanje psiho-fizičkog zdravlja.
“Ako obratimo pažnju kada se smijemo i kako se poslije toga osjećamo shvatit ćemo ulogu humora. Djeluje na imunološki sistem što je u ovim danima izolacije najjkorisnije. Humor je odbrambeni mehanizam. Branimo se od novonastalnih negativnih vibracija. Savjetujem da se češće smijete ili budete sa ljudima vesele prirode. Sve je stvar percepcije, kako vidimo svijet oko sebe. Ako se naučimo pozitivno gledati na bilo koje negativno stanje, mnogo lakše ćemo proći po pitanju stresa i njegovog učinka na tijelo i duh. Ostanite sretni i nasmijani, poručila je Alma Mahmutović, psihologinja.
