Ubistvo najmoćnijeg iranskog generala koje su počinile snage Sjedinjenih Američkih Država izazvalo je dodatno jačanje tenzija između ove dvije zemlje, što je izazvalo strah od velikog rata.
Ugledni
BBC je naveo neke od najvažnijih historijskih činjenica koje su korijen
problema i koje su dovele do trenutne užarene situacije koja bi mogla dovesti
do sukoba zbog kojeg strahuje cijeli svijet.
– SAD i Iran su dugogodišnji neprijatelji.
– Od svrgavanja iranskog premijera 1953. godine, kojeg je organizirala CIA, pa
sve do napetosti i sukoba sa predsjednikom Donaldom Trumpom, unazad više od 65
godina odnosi Irana i SAD-a su poljuljani.
– Problemi se mogu pratiti barem do 1979. godine, kada je iranski šah koji je
podržao SAD svrgnut, a zemlja je postala Islamska republika.
– Te godine, usljed revolucije, desetine Amerikanaca uzeti su kao taoci u
Američkoj ambasadi u glavnom gradu Teheranu. Od tada su odnosi dodatno
pogoršani.
– Bilo je znakova “diplomatskog
otopljavanja” 2015. godine, kada je Iran pristao na bitan sporazum kako bi
ograničio svoj nuklearni program. Zauzvrat, Iranu su ukinute oštre ekonomske
sankcije.
– Izbor Donalda Trumpa za američkog predsjednika
sljedeće godine predstavljao je izazov. Trump je bio kritičar nuklearnog
sporazuma, kojeg je označio kao “najgori sporazum ikada
ispregovaran”.
– U 2018. se sporazuma potpuno odrekao i ponovo
uveo američke sankcije kako bi prisilio iranske lidere da pristanu na novi
dogovor. Oni su to odbili, čak i dok je iranska ekonomija bila poslana u duboku
recesiju.
– Trump pojačao je pritisak u maju 2019.
primjenom sekundarnih sankcija prema zemljama koje su nastavile poslovati s
Iranom.
– Odnosi su se još više pogoršali kada je u
majskom i junskom napadu u Omanskom zaljevu sabotirano šest tankera nafte.
Washington je optužio Iran da stoji iza ovih napada, dok je Teheran to negirao.
– U julu je Teheran započeo suspenziju nekih
obaveza koje je preuzeo u skladu s nuklearnim sporazumom.
– Krajem decembra, SAD su okrivile iransku
miliciju za raketni napad u kojem je ubijen američki pregovarač na sjeveru
Iraka.
– Washington se osvetio bombardiranjem baza
povezanih sa snagama u Iraku i Siriji, usmrtivši najmanje 25 boraca.
– Ove bombaške napade Amerika je izazvala
zauzvrat u Iraku. Na Američku ambasadu u glavnom gradu Bagdadu napala je gomila
demonstranata.
– Ovi napadi imali su odjeka i u Iraku. Američku
ambasadu u glavnom gradu Bagdadu napala je gomila demonstranata.
– Predsjednik SAD-a Donald Trump okrivio je Iran
za orkestrirane napade i upozorio da će “platiti vrlo visoku cijenu”.
– 3. januara 2020. godine iranski general Qassem
Soleimani ubijen je u američkom napadu bespilotnih letjelica kod aerodroma u
Bagdadu.
– Amerikanci su generala koji je kontrolisao
iranske snage širom Bliskog Istoka smatrali teroristom, tvrdeći da je odgovoran
za smrt stotina američkih vojnika te da je planirao nove napade na SAD.
– Iran se zavjetovao “teškom osvetom”
za Soleimanijevu smrt. Dva dana kasnije Iran je poručio da odustaje od dogovora
o ograničavanju obogaćivanja uranijuma nametnutog nuklearnim sporazumom.
– Donald Trump u međuvremenu je upozorio da će
SAD reagirati u slučaju odmazde, “možda na nesrazmjeran način”.
